Skip to content
Lasersko i plazma rezanje obje su metode vrlo prikladne za proizvodne procese CNC-a. Obje tehnologije su toplinski procesi koji se obično koriste u industrijskim okruženjima za rezanje materijala. Glavna razlika između ova dva načina rezanja leži u izvoru snage rezanja tehnologije: strojevi za lasersko rezanje koriste usku i intenzivnu zraku svjetlosti za rezanje materijala, dok plazma rezači koriste uređaj za generiranje usmjerenog protoka plazme za rezanje.
Što je lasersko rezanje i kako funkcionira?
Lasersko rezanje djeluje usmjeravanjem visoko koncentrirane energije laserske zrake usmjerene na materijal. Ovisno o pojedinostima tehnike rezanja, laser može rastopiti materijal, uz struju pomoćnog plina koji ispuhuje otopljeni materijal s puta. Ili može izravno promijeniti rezani materijal iz krutog oblika u plin (sublimacija), s uklanjanjem ruba u obliku pare. Oprema za lasersko rezanje može rezati konstrukcijske i cijevne materijale, kao i tanke ploče. Za lasersko rezanje koriste se tri glavne vrste lasera: CO2, neodimijski i fiber laserski sustavi. Iako su sve vrste laserskih rezača slično konstruirane, razlikuju se po tome što svaka vrsta lasera ima drugačiji raspon snage i svaki je najprikladniji za određene vrste materijala i debljine.
Lasersko rezanje široko se koristi u sektorima poput elektronike, medicine, zrakoplova i transporta. Zbog sposobnosti lasera da stvara precizne rezove i završne obrade, uglavnom se koristi za rezanje metala poput volframa, čelika, aluminija, mesinga ili nikla. Laseri se također koriste za rezanje drva, silicija, keramike i drugih nemetala.
Prednosti laserskog rezanja u odnosu na plazma rezanje
Preciznost: energija laserske zrake koncentrirana je na jedno sićušno područje, prodire u materijal i reže ga. Ovaj proces proizvodi tanki rezni šav (zarez) u izratku, za razliku od šireg zareza koji nastaje rezanjem plazmom. Tanji rez koji se izvodi laserom čini ga korisnim za složene, delikatne zadatke rezanja koji se ne mogu izvršiti plazma rezačem.
Širok raspon materijala: laserski rezači mogu rezati širok raspon materijala, uključujući: metal, drvo, plastiku i keramiku. S druge strane, plazma rezači ograničeni su na rezanje vodljivih materijala.
Brzina: laserski rezači energetski su učinkovitiji i brži za rezanje metala u usporedbi s plazma rezačima, što ih čini boljim izborom za okoliš.
Što je plazma rezanje i kako funkcionira?
Plazma rezanje je tehnologija rezanja koja djeluje tako da tjera vrući, električki nabijeni plin kroz malu mlaznicu da udari radni komad velikom brzinom i pritiskom, erodirajući i otapajući put rezanja kroz materijal. U biti, komprimirani zrak ili inertni plinovi poput argona ili dušika tjeraju se kroz malu mlaznicu pri velikim brzinama. Kombinacija plina, velike brzine, tlaka i vanjskog električnog naboja tvori plazmu, koja je električki vodljivi ionizirani plin koji može doseći temperature do 20 000 °C. Slično laserskom rezaču, plazma rezač je termička metoda rezanja pri kojoj se materijal topi kako bi se prorezao. Čelik, nehrđajući čelik, aluminij, mesing i bakar su među uobičajenim materijalima koji se režu plazma plamenikom. Samo vodljivi metali mogu se koristiti s plazma bakljama jer obradak dovršava električni krug. Plazma rezači naširoko se koriste u tvornicama, popravcima i restauracijama automobila i industrijskoj gradnji.
Rezna površina
Rezna površina laserskih rezača je bez neravnina, glatka i ima dobru kvalitetu rezanja. S druge strane, poznato je da plazma rezači imaju lošu okomitost. Oni stvaraju rezove s više rezne troske koju je potrebno ukloniti brušenjem, čime se povećava trošak rada. Općenito, laserski rezači imaju bolju završnu obradu, što lasersko rezanje čini idealnim za zamršene dizajne. Laserski rezači proizvode rezove s vrlo uskim širinama proreza od približno ±0,15 mm i visokom preciznošću od 0,01 mm ili manje. S druge strane, plazma rezači imaju veću širinu proreza (veću od 3,8 mm) i preciznost od oko 0,5-1 mm. Na preciznost oba ova rezača utječe debljina materijala koji se reže. Za deblje materijale bit će potrebna veća snaga, što dovodi do većih mlaznica i veće električne struje te rezultira većom širinom reza.
